Iglesia Catolica Palmariana

IGLESIA UNA, SANTA, CATÓLICA, APOSTÓLICA Y PALMARIANA

Iglesia Católica opa ára,
omopyendáva Ñande Ruvicha Jesucristo.
Sucesión Legítima Cátedra San Pedro,
rehegua Oisãmbyhy Su Santidad Papa Pedro III,
De Glória Ecclésiæ

Iglesia Católica opa ára, omopyendáva Ñande Ruvicha Jesucristo. Sucesión Legítima Cátedra San Pedro, rehegua Oisãmbyhy Su Santidad Papa Pedro III,
De Glória Ecclésiæ

Kóva ha’e peteîha página web oficial Iglesia Una, Santa, Católica, Apostólica ha Palmariana, omonéîva Padre General de la Orden de los Carmelitas de la Santa Faz, Su Santidad Papa Pedro III. Opaichagua investigación Iglesia Católica Palmariana rehegua iñimportanteterei jaha umi cuenta de medios sociales-pe añoite oautorisáva Iglesia Católica Palmariana, umíva apytépe oĩ oñembojoajúva ko página guype.  La mayoría ambue posting internet-pe ofalta añetegua ha ha’éta confuso ha inexacta.

Moõpa oĩ pe Iglesia Católica de siempre?

Tembiasakue mbykymi

Ára 30 jasypoapy ary 1968 jave, Santísima Virgen del Monte Carmelo ojehechauka peteîha jey irundy mitãkuña tavaguasu El Palmar de Troya, Utrera, Sevilla, Españape, peteî yvyramáta mastic rehe.  Pe mástico peteĩha aparición-gui, ndopytái mba’eve, umi devoto oikytĩvo hakã reliquia valiosa ramo.  Pe tenda exacto-pe oñemoĩ peteĩ kurusu yvyrágui ojejapóva michĩmi, ha ijerére ojejapo umi ñembo’e ha umi ohecháva ohupyty umi visita yvagapegua.  Péicha oñeñongatu pe tenda oiporavóva Tupã marangatu ojehechauka ypy ramo guare.  Upe rire oñemoĩ ko Lentisco rendaguépe Jesús Rova Marangatu ha Ñande Sy Palmar ra’anga.

Umi irundy mitãkuña ypykue rire, osẽ ambue vidente orekóva éxtasis extraordinaria ha orrecibíva mensaje yvagapegua iñimportánteva.

Ko Lugar Sagrado, ha’étava tenonderãme Santa Iglesia Palmariana Sede, ombosako’iva’ekue Santísima Virgen María ohasáma peteî siglo hetaiterei aparición orekóva opáichagua tendáre ha’eháicha La Salette ary 1846, Lourdes ary 1858, Fátima ary 1917-pe, Garabandal ary 1961-pe ha heta ambue hendápe.

Lugar Sagrado del Lentisco de El Palmar de Troya ha’e kuri mbeguekatúpe oñemoherakuãhápe situación oipy’apýva Iglesia Católica, umi mba’e oikótava hese, umi castigo ha catástrofe yvypórape guarã ikatúva oñemomichî ñembo’e rupive añoite , de penitencia ha erradicación pe progresivismo oñemoingéva Tupaópe hetaiterei mba’e vai ojapova’ekue, ha’eháicha: ome’ẽvo Santa Comunión ipópe, orrecibívo oñembo’y oñesũ rangue, pe hecho pa’i ha monja-kuéra oipe’a hague hihabito sagrado.

Tupao ñehundi pe doctrina tradicional ñembyai rupive, umi cambio liturgia-pe, Sacrificio Santo de la Misa ñemboyke, Santa Virgen María destrono ha innumerable Santos de los Templos-pe, ogueru ruina espiritual peteĩ tuichaitereíva mboýpa oĩ tupaogua.

Santísima Virgen, Tupao Sy ramo, oñepresenta hetaiterei advertencia rire ko táva michĩme upégui, Divina Pastora ha Doctora ramo, oñemoĩ ipahápe ombopyahu haĝua Tupao, Tupao Romana oĩ guive apostasía rapére.  Upe guive oĩ innumerable apariciones mokõive Santísima Virgen ha Ñande Ruvicha Jesucristo, Túva Eterno ha hetaiterei Santo ombosako’íva, mbeguekatúpe, umi acontecimiento oúva Santa Madre Tupao rehegua.

Umi marandu continuo ohupytýva hetaiterei vidente, milagro público, sanación ha ambue fenómeno místico ojapo El Palmar ogueraha hetave peregrino, ndaha’éi España-gui añónte sino opa tendágui, ohekávo tradición ha añeteguáva, ndojejuhúi guive en Umi tupao rrománo.

Pe vidente principal oiporavóva Ñandejára omoherakuã haguã umi marandu trascendental oñeme’êtava El Palmar-pe, ha’e peteî mitãrusu Sevilla-gua, heñóiva 23 de abril 1946, ha ha’étava futuro primer Papa Guasu Iglesia Santa Madre orekóva Sede ko Lugar Marangatupe: Gregorio XVII.  Clemente Domínguez y Gómez, vidente principal ramo El Palmar-pe, ndaha’éikuri pe importante recipiente de mensajes añónte, ha katu Santa Virgen María omoirû sapukái, ombojegua chupe innumerable fenómeno místico ha ome’ê señales portentosos ohechaukáva veracidad umi aparición: maravilloso éxtasis, conversión, cura milagrosa, estigmatización, comunión mística, hamba’e.  Umi estigma orrecibíva ha’e peteĩ señal hesakãitereíva umi humildemente ohechakuaasévape ĝuarã pe Añetegua.  Clemente Domínguez omoañetéta upe momento guive peteî misión hasyvéva ikatúva oreko peteî tapicha, jepénte upéva, Ñandejára ha Isy Santísima pytyvõ ha mbarete rupive, oñemoî ha oñorairõ firme ha py’aguasu reheve odefendévo Añeteguáre.

Hetaiterei Clemente viaje opredikávo El Palmar-pe, oinvitáva mundo oikuaa haguã salvación tenda decadencia, confusión ha pytũmby oisãmbyhýva Iglesia Romana-pe renondépe.  Jepe umi ataque, crítica ha calumnia orrecibíva, ha’e fiel pe misión oñekonfiávape chupe ha oñekompromete py’aguasu ha energía reheve pe compromiso hasývape ojekuaauka haĝua Yvága ñe’ẽ.

Pe ñembo’e continuo oñondive penitencia constante reheve, ojeruréva Ñandejára ha Virgen Santísima ko Lugar Sagrado-pe, ha umi idevoto-kuéra ojapo kyre’ỹme, ndohasái heta tiempo hi’a haĝua.

Unos años upe primera aparición rire, pe base espiritual oñeorganisa pe Orden Religiosa iñimportantevévape umi Tiempo Final-pe.  Umi Ordenación ha Consagración umi miembro jerarquía eclesiástica pyahúpe oîva iñambuéva rama-pe ojapo Colegio Episcopal ha Apostólico oñepyrûva oreko hetaiterei osalvaguardátava Santa Tradición Católica ko tendápe.  Pe tenda ojeporavóvape oñeñongatu haĝua pe catolicismo potĩ ha vitalidad ha upéicha oiko chuguikuéra Sede del futuro Papado, umi palmariano ndaha’éi oñembosako’íva espiritualmente añónte, ha katu tekotevẽkuri avei físicamente oñepyrũ omopu’ã peteĩ Tupao Ñandejárape oñeme’ẽtahápe hikuái pe kulto añetegua, oñembyaíva ohóvo ambue hendápe ko múndope.

Péicha, upe Lugar Sagrado-pe voi ojehechauka haguépe Tupã marangatu upe primera aparición-pe, ha isy ojerurégui, oñemopu’ã ko’ágã Basílica Catedral de Nuestra Madre Coronada de Palmar.  Tuicha mba’e umi ñeha’ã umi palmariano ypykue ojapova’ekue oñekumpli haĝua ko sueño, ha ojerovia jerovia ha ñembo’e rehe ojuhu peteĩ eco Divina Providencia-pe.

Omanóvo Papa San Pablo VI ary 1978 jave, vidente Clemente, obispo-mava, ojeporavo ha okorona Papa ramo Ñandejára peteî aparición grandiosa Santa Fe de Bogotá, Colombia-pe.  Ko glorioso Papa Gregorio XVII ogueromandu’a mokõi Concilio Dogmático Santo ha Tuicha, oguerúva tesapépe joya añeteguáva Sagrado Tesoro de la Revelación Divina, péicha ha’e hetaiterei tratado doctrina ha moral reheguáva.

Papa añetegua ha’e ko’áĝa pe oikóva El Palmar de Troya-pe, oisãmbyhýva Pedro III réra reheve.  Ha’e pe Papa añetegua, Cristo Vicario ko yvy ape ári.  Pe noĩriva hendive noĩri Cristo ndive.  Umi Pa’i Iglesia Una, Santa, Católica, Apostólica ha Palmariana-gua añoite oreko pu’aka oadministra haguã válidamente umi Santo Sacramento ha ogueromandu’a haguã Santo Sacrificio de la Misa.

Ko’áĝa, hetaiterei fiel heta tetãgui oúva peregrinación ferviente-pe ko Lugar Sagrado-pe, ome’ẽvo adoración debida Ñandejára ha Isy Marangatuvévape ha omyatyrõ yvypóra angaipa.  Umi culto magnificencia piadosa ha umi procesión espiritualidad ferviente omantene jerovia oikovéva ha hendýva, oha’ãrõvo triunfo Santa Iglesia Palmariana.

Tupao Añetegua Notas

1. Cristo Tupao ha’e Peteĩ, Santa, Católica, Apostólica ha Palmariana:

  • Ha’e peteĩ jeroviápe, pe añetegua Ñandejára oikuaaukáva peteĩchapa opavavépe ĝuarã;  ha’e Peteĩva gobierno-pe, oĩgui peteĩnte Akã ojehechakuaáva, ha’éva Papa;  ha haʼe Peteĩva umi Sacramento-pe, peteĩchapa opa Tupao jeroviahakuérape g̃uarã.
  • Ha’e Santa, Imoñepyrũva’ekue imarangatúgui, imbo’epy imarangatu, hembipota ha heta ipypegua imarangatu.
  • Ha’e católico, ha’égui universal, oipyhýgui opa añetegua ha ha’e opavave pueblo-pe guarã.
  • Ha’e Apostólico, ijerarquía ha doctrina oúgui umi Apóstol-gui.
  • Ha’e Palmariana, péva Sede oîgui ko’ágã El Palmar de Troya-Sevilla, España-pe.

2. Cristo Tupao añetegua ha’e indefecto, invencible ha indestructible, pe promesa peteĩchagua rupive Ifundador Divino «Umi Infierno rokẽ ndopu’akamo’ãi hese».

3. Cristo Tupao añeteguápe oñembohéra avei “Iglesia Cristiana Palmariana de los Carmelitas de la Santa Faz”, térã “Iglesia Cristiana Palmariana”, térã “Iglesia Palmariana”; porque, en esencia, ojoguaite he’ívo “Iglesia Peteĩ, Santa, Católica, Apostólica ha Palmariana”.

4. Tupao Palmariana ha’e pe Tupao Cristiana añoite ha añetegua, peteĩ téra oúva Cristo-gui, Ifundador Divino.

5. Ko momento guive, tupao romano ndaha’evéima Tupao añetegua.

6. Tupao Romano apostasía rupi, Cristo ombohasa Itupao Sede Roma guive El Palmar de Troya-pe 9 de agosto 1978. Ojeporavóvo Papa San Gregorio XVII Tuichaitereíva, ha oñembohasávo Sede távape El Palmar de Troya, Cristo Tupao añetegua ohupyty pe título Palmariana.

7. Espíritu Santo ha’e peteĩ Tupao Añetegua Ánga; ha’éva pe Peteĩva, Imarangatúva, Católica, Apostólica ha Palmariana;  Okápe Hese, pe Paráclito Divinovéva jeiko umi ánga apytépe ndaikatúi.

8. Umi miembro Iglesia Palmariana-pegua omoheñói Orden de Carmelitas de la Santa Faz Compañía de Jesús y María-pe, oguerekóva mbohapy rama: fiel religioso, religioso ha terciario.

9. Avei oipe’a santidad opa reliquia, ta’anga, objeto de culto, altar, hamba’e, umi tupao apóstata, hereje ha cismático-gui. Avei, Cristo ha María presencia eucarística okañy opavave tabernáculo mundo-pe ndaha’éiva Iglesia Palmariana mba’e.

10. Umi obispo, pa’i ha diácono oîva Tupao Peteîha, Santa, Católica, Apostólica ha Palmariana okaháre ndorekói poder oejerce haguâ válidamente mba’eveichagua acto de ministerio sacerdocio.